Vučedolska golubica

Na arheološkom nalazištu Vučedol-Gradac smještenom uz rijeku Dunav otkrivena je 1938. g. dobro očuvana figura golubice i nazvana prema mjestu otkrića Vučedolska golubica.

Vučedolska kultura postojala je u istočnoj Slavoniji u razdoblju između 3000 i 2200 godine prije Krista, u vrijeme kad je Mezopotamska kultura otkrivala pismo. Ova je stara europska kultura doživjela vrhunac šireći svoj utjecaj cijelom istočnom i srednjom Europom dok je zapadnom Europom vladala megalitička kultura.

Figura Vučedolske golubice izniman je primjer umjetničkog nadahnuća i vjerski simbol stila, kulture i nove europske civilizacije u usponu.

Vučedolska golubica je zapravo 19,5 cm visoka ritualna posuda izrađena od pečene gline. Tri dvostruka simbola sjekire i orglica urezani su na vratu, neobične šare prekrivaju krila i grudni koš, a na stražnjem dijelu glave ističe se neuobičajena krijesta.

Oblik krijeste i precizno urezane šare na krilima i grudnom košu upućuju na činjenicu da se radi o rasnom domaćem golubu koji se uzgajao u Europi prije 4500 godina.

Ovo također dokazuje da se ljudi bave uzgojem golubova mnogo duže nego što se to mislilo. Štoviše, Vučedolska golubica najstarija je figura golubice dosad otkrivena u Europi.

Ova saznanja nameću i neka nova pitanja o podrijetlu domaćeg goluba. Je li spiljski golub mogući predak domaćeg goluba otkrivenog u Panonskoj nizini? Postoji li ikakva veza sa starim Sumerskim golubom, pretkom Ilirskog goluba koji se još uvijek uzgaja na ovom području?

Usporedbe krijeste u Vučedolske golubice i Ilirskog goluba pokazuju izvjesne sličnosti. Moguće je da je Sumerski golub došao u Europu prije velikih migracija ljudi. U svakom slučaju, nužna su daljna istraživanja na ovom području.