Zanimljivosti
Bolesti golubova – video snimci
Paramixoviroza Boginje (diphteria ) Trihomonijaza Zdravlje golubova
Respiratorne bolesti Salmoneloza (paratyfus) Kokcidioza
You Tube zanimljivosti
Mike Tyson Dave Black & Ian Elstob′s Jastreb
Pedigre Program za izradu rodovnica
Heinz H. Kaupschaefer , Engleski tipleri
Ad Schaerlaeckens , Prevedeni tekstovi sa Tekira
David Strossmayer ,Intervju sa majstorima Bodenovih ptica
John T. Curley , Tiplerski sport-1961
1963 – 2007 , NTU 20 plus elita
Hranjenje mladih bez roditelja
Program Hranidba golubova








Slobodan Brkic
Slobodan Brkić član STK”AS”-Požarevac.Osnivač sa pok.S.Marićem tiplerskog sporta na Balcanu.Osnovali smo YUTS 1975 god.u Požarevcu.Prvi sam išo u Englesku i uvezo golubove od Jek Bodena-u daljem tekstu.Do sada imam preko 100 rezultata sa njima i nagradjen sam PLAKETOM-Takođe sam i POČASNI ČLAN YUTS-a.Najveći rezultat sa seniorima 18.32 tri puta sam preleteo 18 sati sa juniorima 15.55.Najdraži trofej TRAJNO VLASNIŠTVO: KUP KRALJA i KUP “STEVE MARIĆA” tri puta za redom sam ih osvajao.
” Istina o Boden golubovima u Jugoslaviji”
Prvi sam sa prostora stare Jugoslavije posetio svetske prvake sa golubovima tiplerima, 1979, imao sam srecu da me primi najbolji golubar sveta Dzek Boden i Majk Kamplin. O ovoj poseti sam pisao u casopisima “Dobro jutro” i “ZOV”. Tada u to vreme su bili letovi bez imalo hemije, bilo je nesto od preparata na bazi glikoze i tonik. Tada su golubovi leteli 20:40 i 20:20, prvi primerci su bili kafeni, beli, zeleni spicasti i vrlo malo plavih je bilo. Tada sam kupio tri para golubova i to, jedan par za mene i dva za Stanka Ilića. Ja sam zadrzao Kamplin muzijaka (leteo 19:20) diplomu jos posedujem, i zenku cistu Boden zelenu spicastu. Ostala dva para su zavrsila kasnije kod Belica u Kikindi.
Moj par je godinu dana bio kod pokojnog Stevana Maric na lezenju, jer je on meni prve tiplere dao. Posle sam ih ja preuzeo i polkonio mlade d njih Stanku Ilicu (sa njima je leteo rekord STV), Sljivcu iz Osjeka, Milanu Jelicicu – Novi Sad.
Od 80-te do 83-ce ove ptice su dominirale sa visokim letovima, preko 18 sati i prvi put se gledao nocni let, ali mojim neznanjem sam dobijao nule, jer jedan golub mi je uvek padao posle sat vremena (takozvani Hitler). Kasnije su potomci ovih golubova ubacivani u srpske visokoletace kod pokojnog Vladana Tomovica i Jove Mijatovica, Boze Djelica u Beogradu i td. Sa potomcima, njihovim sam napravio preko 70 rezultata, a najvece vreme je 16:58. Poslednje dve godine sam preleteo tri puta 18 sati, sa zenkama starosti godinu dana. Mislim, posle trideset petogodišnjeg iskustva da boljih ptica od Boden golubova nema, za nocne letove. Brica je obrijao sve golubare. Shannon, svaka mu cast ali uz danasnju hemiju i preparate.
Posle mene u Englesku je isao Stanko Ilic, Mirko Milovic, Sava Maksimovic i Marijan Ugarkovic. Kod Marijana je cak bio otac i majka svetskim rekorderima od 20:20, a zavrsili su zenka mu je pobegla, a muzijak je prodat u Bor. To je sve bilo do 1984. Znaci izvori Bodeni su leteli : Kikinda, Sombor, Novi Sad, Osjek, PoĹľarevac, Zemun ,Bor i td. Cak najbolji tipleras Evrope, sem Engleske, Kis Kovac (po mom misljenju) leti od plavog beloglavog goluba iz Pozarevca ( S.Maric 49.1), Contijeva zenka u kojoj ima (Kanalas, Kozomora, Belic, Brkic, koja je bila kod mene) zeleni muzjak( Kanalas ? Belic) bez prstena i jedan plavi. Znaci da i ovim golubovima osnov su Boden, 3 puta preko 20 sati.
Pokojni Stanko Ilic, preko moje malenkosti, stupa u kontakt sa Arturom Njutnom, i od njega kupuje golubove za Cetojevic Jovu iz Novog Sada. Nastaje konflikt i Jova ne uzima golubove i Stanko ih preprodaje ( Stankijevic, Kincec itd.) Tada je meni doneo brata i sestru od Kenn Burges, leteli 18 sati, loza cist Boden. Kasnije su mnogi drugi uvozili golubove iz Holandije, Nemacke itd. To je prava istina o Boden golubovima u Jugoslaviji.
GARANCIJA ZA TRAJNE LETAČKE SPOSOBNOSTI,
U mnogim knjigama i tekstovima uvek se pominje i ponavlja ako se žele dobiti dobri letački rezultati i postići uspeh treba obezbediti vlastito letačko-matično jato golubova.
Mnogi autori i pisci ovakvih saveta nisu uspeli u potpunosti to objasniti.I pored toga ja želim čitaocu dati par dobrih saveta iz vlastitog iskustva.
Pri tome ne mogu da izbegnem par stručnih izraza iz oblasti teorija nasledja kao što su :chromosomi-nosioci nasleđa,Gene-nasledne faktore,Heterozon-polne nosioce nasleđa(golub xx,golubica xo).
Kada se pare dva goluba dobijaju se naslednici koji nose u sebi kombinacije gena oba goluba.Samim tim ne nasleđuje samo spoljne osobine oca ili majke kao što su boja instikti,a to su karakterne osobine i prirodni nagoni(ovo je važno jer ima među njima zdravih i dobro ležećih golubova).
Golubovi po polnosti poseduu i razni broj hromozoma.Golub poseduje 80 nosioca nasleđa,golubica 79.Ova razlika se može objasniti time što za nasleđivanje polova uslovljava golub jer poseduje 1.polni hromozom više od golubice.Već ovaj podatak daje goluba kroz ovaj polni gen višu mogućnost uticaja na sinove ka i na kćerke.Golubica može da utiče samo na sinove.To je uslovljeno njenim heterozomom.
Kada se spoje parenja oba polna gena kombinacija golubice je u stanju da svoj X hromozom prenesa na sina što znači da ona može uticati i manipulisati samo sa muškim potomcima.
Nastane li prilikom parenja i ženka ona nasleđuje gen – polni heterozom od majkeIz ovih podataka izlazi zaključak da bi se dobilo dobro vlastito jato potrebno je jedan dobar golub iz dobre letačke linije.
Moja vlastita linija engleskih tiplera nastala je od jednog goluba leteo(19.20 i 19.05) uveženog i dve ženke iste loze.
Ovaj golub iz Engleske potiče iz jedne loze,čiji su se potomci kroz duži period pobedjivali na takmičenjima u dužini leta i pokazivali se kao izvaredni letači sa vrhunskim rezultatima. u letenju.Oni su bili pobednici na mnogim takmičenjima.
Golubica sa kojom spario pomenutog goluba uzeta je iz jata moga prijatelja,a takođe potiče iz iste loze.Tako sam ja kao početnik imao izvaredne uslove i omugućeno mi je da dobijem dobre letače,jer sam imao dobar početni materijal.Kroz često parenje dobio sam nakon prve godine više polusestara i polu brače. Moja prva generacija je na kraju kroz selekciju koju sam primenjivao samo na principu letenja.davala odlične letačke rezultate.Leženje i parenja sam vršio samo na letačkim kriterijumima.
Ovaj postupak sam primenjivao u nekoliko generacija genotipova.Danas mogu reći da imam rasplod za moj čitav golubarski period bez potrebe da ih uzimam iz nekih drugih loza i da gubim u rezultatima u letenju ili da doživim degeneraciju kroz leženje. Dogodili se da doživim veće gubitke(bolest,napad,grabljivica itd)onda bih pokušao da ovo nadoknadim isključivo iz loze-jata golubica,koje su parene na početku.
MUŽJAKE iz jata golubice ne bih nikada uzimao pa nemojte ni vi to činite ako imate sličnu lozu golubova kao ja.Jer kada bih ubacio mužjaka -a ne golubicu dobio ih potpun novo jato.
Po mome mišljenju genetski materijal se može najbolje sačuvati ako se duži niz godina vrši ukrštanje samo sa jednom lozom.Ako se upotrebljavaju srodne golubice za ukrštanje ne postoji opasnost da se postojeća linija loza uništi jer na čerku uticaj ima samo golub sa početnim njegovim heterozomom.Mužjaci mogu uslovljavati oba pola zajedno.Zbog toga ne koristiti muškarce jer mogu da prenesu genetski materijal svoje majke.
Nadam se sa mojim izlaganjem dovoljno objasnio kako da ne dođe do unošenja stranog genetskog materijala u vlastitu liniju.Ako bi vam se to dogodilo onda bi ukrštanjem i parenjem mladih uništila vlastita linija a isto tako bi bila uništeni predhodni dugogodišnji napori,.
Zašto je linija i rasa(LOZA) tako važna.Uzgajivači koji su to pokušali objasniti mogli su to lako učiniti samo ako su sa takvim golubovima učestvovali na takmičenjima. Za početnike odgovor nije tako prost.Jedan letački tim golubova,koji leti u različitim visinama i čija slika letenja nije ujednačena,postaju pre umorni pa zbog toga sleću pre vremena.Drugačije je sa jatom golubova koji imaju isti letački stil i koji lete u istoj visini.
Svako ko želi da godnama postiže dobre rezultate u letenju sa golubovima mora se truditi da uzgajaju golubove koji imaju što više zajedničkih osobina. Na kraju da bi se to postiglo mora se imati dobra vlastita linija i matično jato iste loze.
DA BI RAŠČISTILI OKO POSETE ENGLESKIM GOLUBARIMA
(1984.godina)
Sava Maksimović u daljem tekstu izneo mi sledeće:
POSETA ODGAJIVAČIMA ENGLESKIH TIPLERA U NEMAČKOJ,HOLANDIJI I
VELIKOJ BRITANIJI (ENGLESKOJ)
Početkom juna 1984g. krenuli smo put Engleske Marjan Ugarković sa suprugom i ja sa suprugom.Putovali smo automobilom Reno 4.Od Zemuna do Bristola ima oko 2500km.U Bristolu nas je na ulazu u grad čekao Džon Kalen.
Krenuli smo jedno jutro i prva stanica bio je Zagreb.Tamo smo po dogovoru posetili mog prijatelja Atilu Dubca koji je pustio tiplere za utakmicu.Utakmicu su sudili Dušan Stankijević i Branko Radivojkov iz Šida.Tu su bili prisutni i tipleraši iz Zagreba Iko Gostović,Olivio Diskordija i Vladimir Šeg.Vlada se iznenadio kada je video naš auto,i nije mogao da veruje da na tako dug put idemo sa tako malim autom.Ponudio mi je njegov „Alfa Romeo“.Zahvalio sam Vladi i ipak smo nastavili našim prevozom.
Dnevno sam vozio oko 600 do 800km,spavali smo posle svake takve etape.
Prvi koga smo na tom putu posetili bio je H.Kaupšefer u Dorstenu u Nemačkoj.Primio nas je lepo i kod njega smo se zadržali nekoliko sati.Golubarnik mu se nalazi u dvorištu a takmičari su na tavanu u lepim boksovima.Na krovu se nalazi mali trem za učenje mladih i takmičenje.Nudio nam je golubove na poklon ali nismo mogli da prihvatimo jer smo išli dalje za Holandiju.
U Nemačkoj smo posetili Šilera i Toni Fajdea.Svi oni imaju veoma lepe golubarnike i još lepše golubove.Obično imaju po 8 do 10 pari u priplodu.Od njih trojice najduže smo se zadržali kod Šilera.On ima vrlo prostrane boksove u priplodu za svaki par golubova.Ispred tih boksova nalazi se veliki trem.On je najbolji takmičar a njegovi tipleri su iz loze „Gordon Hjuz“.
Rastali smo se od njih i nastavili put u Holandiju u posetu N.Krefmajeru.Kada smo stigli kod Krefmajera,tri mužjaka letela su trening.Spremao je jato za „Najduži dan“.Imao je svega četiri mužjaka.Jedan je ostao u boksu,i leti u treningu sam da bi pratio ekipu i eventualno mogao da zameni nekog iz ekipe.Krefmajer je tada u priplodu imao pet pari tiplera,četiri takmičara,nekoliko mladih i i pet dropera.Ukupno 25-30 golubova,a tada je bio prvak kontinenta(naravno,bez Engleza).Njegovi tipleri su tada bili uglavnom u crvenoj boji.
Posle posete Krefmajeru,trajektom smo prešli Lamanš i iskrcali se u Doveru.Sada vozim levom stranom.Na putu za Bristol prošli smo kroz London oko 10 časova.Tada je najveća saobraćajna gužva.U Bristolu čekao nas je Džon Kalen,on je tada bio sekretar NTU.
Kod Kalena smo ostali nedelju dana.To smo iskoristili da posmatramo njegove treninge.Mi smo sa Kalenom obilazili golubare, posmatrali treninge i „učili“ kako treba hraniti golubove takmičare kao i priplod.Džon Kalen ima lozu tiplera „Džos Dejvis“.To je veoma priznata loza tiplera.On je sarađivao sa poznatim i uspešnim tiplerašima kao što su Sem Bilingem i Džim Vestikost.Ova loza tiplera odlikuje se odličnim letom,dobrim zdravljem i dobrom operjanošću.
Kalen nas je vozio u Birmingem da posetimo Pola Bovdena i Džek Bodena.
Kod Pola Bovdena smo stigli ujutro i proveli pre podne u prijatnom razgovoru.Pol ima lozu „Boden“ tiplera koji spadaju među najbolje u svetu.Pol ima najlepši golubarnik sa boksovima za matično jato,pojedinačnim boksovima za takmičare i grupnim boksovima za mlade.“Droperi“ su u drugom delu golubarnika.Ima ih oko 25-30 komada.Ispred golubarnika nalazi se kupatilo od betona za „dropere“.
Posle ručka krenuli smo svi zajedno kod Bodena.Boden je tada bio stariji čovek,što bi mi rekli „deda“.Kada smo stigli kod Džek Bodena(koji je do tada bio dva puta prvak sveta sa rezultatima 20.20 i 20.40 sati)letelo je jato mladih.Leteli su lepo i veoma visoko.Pitao sam Bodena da li su na dijetalnoj hrani i kako onda tako visoko lete.Odgovorio mi je da je malo pojačao hranu da lepše lete jer smo mi javili da ćemo doći.
Kada sam video njegov golubarnik imao sam utisak da je sagrađen pre 50 godina od starih dasaka i ako uđemo nas nekoliko da će se srušiti.U golubarniku sa leve strane nalaze se boksovi za priplod a sa desne strane na ekserima visi 10-15 merica razne veličine koje služe za doziranje hrane.
Kada sam video njegove golubove,zaboravio sam na stari golubarnik.Do tada nisam video lepše tiplere,a verovatno ni bolje letače.Malo je vremena i mesta da se opišu ti golubovi koji su do tada leteli dva svetska rekorda.
Pol Bovden nam je ispričao jednu zanimljivu anegdotu vezanu za prvi rekord 20.20 sati.“Tada je Boden hteo da leti 19-20 sati.Pošto je Boden navikao da posle ručka malo odmori,otišao je da odspava.Mi smo videli da golubovi još sveže lete i da mogu da lete više od 19-20,pa smo se dogovorili da vratimo sat u nazad,60 minuta a da ne govorimo Bodenu.Kada je Boden prekinuo let svi smo skočili i čestitali mu svetski rekord.On se našao u čudu,a onda smo mu rekli da smo vratili sat i da su njegovi golubovi umesto 19.20 leteli 20.20.Naljutio se zbog toga i hteo da poništi rezultat“.
Pol kaže da je Boden kao mladić bio vrlo prgav i nije trebalo mnogo da se potuče sa nekim.Boden je po zanimanju bio berberin.Ispričaću Vam još jednu anegdotu.Moj kum,isto tipleraš,Zeković Miodrag-„Mićola“,je po zanimanju berberin-„brica“.Kada sam mu po povratku u Zemun pričao o Bodenu,i njegovom svetskom rekordu odgovorio mi je „Eto vidiš i kod njih je „brica“ najbolji“.
Složićete se,vrlo duhovita opaska.
Sava Maksimović-Zemun
011-2619-448
062-9650567